JAVNO OPRAVDANJE I PLURALIZAM SPOSOBNOSTI (JOPS)

JOPS (IP-2020-02-8073)

Projekt je financiran od strane Hrvatske zaklade za znanost. 

O PROJEKTU

Jedan od temeljnih problema u filozofiji politike je opravdanje javnih evaluativnih standarda u demokraciji u okolnostima pluralizma. Evaluativni standardi su kriteriji kojima prosuđujemo (podržavamo ili odbacujemo) moralna pravila, načela pravednosti, karakterne osobine te osobna i društvena stanja. Na primjer, evaluativnim standardima vrednujemo opravdanost ili legitimnost temeljnih načela ustava, temeljna prava i slobode, pa i njihova oprimjerenja, kao što su legitimnost prisilne liječničke intervencije ili dijagnostičke prakse u psihijatriji. Tenzije se javljaju kada za različite evaluativne standarde tražimo opravdanje unutar institucionalnih ili izvan institucionalnih demokratskih praksi. U tim okolnostima, nerijetko dolazi do zanemarivanja legitimnog pluralizma osoba i nametanja većinski prihvaćenih standarda. Kako bi se otklonila opasnost diskriminacije i stigmatizacije onih osoba čija perspektiva odudara od perspektive većine, potrebna je metoda opravdanja javnih evaluativnih standarda koja podjednako uzima u obzir perspektivu svih relevantnih djelatnika u okolnostima pluralizma. Takve slučajeve nalazimo u povijesti psihijatrije: primjerice, kada se ponašanje koje nije bilo usklađeno s javnim standardima o primjerenom ponašanju žena dijagnosticiralo kao histerični poremećaj (Voren, R. van. 2009., Willoughby, 2018.). 

Projekt se uključuje u kontekst rasprava koje imaju znanstveni ugled u političkoj filozofiji. Temeljni pristup, kojeg projekt razvija, kreće od Rawlsove teorije javnog opravdanja koju autor označava nazivom „javni um“ (Rawls, 2005). Ideja u pozadini teorije je da opravdanje javnih odluka treba poštivati pluralizam i ne koristiti sektarijanske razloge koje mogu ne prihvatiti neki relevantni djelatnici. Jedan od inovativnih aspekata prijedloga je proširenje, u odnosu na Rawlsovu formulaciju, opravdanja metodom javnog uma i javnih evaluativnih standarda kojima procjenjujemo sadržaje individualnih života, a ne samo temeljnu strukturu društva i temeljna načela pravednosti. To je proširenje opravdano potrebom zaštite istih onih temeljnih prava i sloboda koji su predmeti temelja ustava, a i omogućavanjem svakom involviranom pojedincu da njegova perspektiva bude uvažena. Primjer predstavljaju pripisivanja stanja bolesti u psihijatriji i odluke o ponašanjima prema osobama koje su klasificirane prema takvim stanjima. 

Glavni znanstveni doprinosi našeg projekta: 

  1. Nudimo opravdanje javnih evaluativnih standarda osobina i stanja u ljudskim životima koje odgovara potrebi izbjegavanja razloga koji su valjani samo sa nekih posebnih perspektiva. To postižemo time što zadržavamo inspiraciju Johna Rawlsa i smatramo da su javni evaluativni standardi legitimni, a jamstvo od diskriminacije prisutno, samo onda kada su javno opravdani, opravdanjem koje je usmjereno svim relevantnim djelatnicima. 
  2. U fokus moralne pažnje dovodimo sve osobe i njihove perspektive, bez obzira na emocionalne i kognitivne raznolikosti. Navedeno postižemo zadržavanjem inspiracije Marthe Nussbaum, prema kojoj moralni status i pažnju treba usmjeriti i djelatnicima koji nisu racionalni i razložni, te im treba jamčiti ili podupirati za njih relevantne sposobnosti.
  3. Postižemo sponu između ovih dviju inspiracija odustajanjem od Rawlsovog referiranja isključivo na idealizirane, racionalne i razložne djelatnike tako što zadržavamo inspiraciju u Gausovoj teoriji javnog uma (barem kada se govori o vrednovanju individualnih života). Prema njemu javne evaluativne standarde trebamo opravdati snažnim poštivanjem pluralizma, to jest, uzimajući u obzir raznolikost posebnih razloga pojedinaca. Ipak, pluralizam poštujemo i šire od Gausa. Naime, Gausov model zahtjeva isključenje onih djelatnika koji nemaju sposobnosti posjedovanja moralnih reaktivnih emocija. S druge strane, naš je cilj zahvatiti širi pluralizam koji je određen raznolikošću kognitivnih i emocionalnih ljudskih moći. 
  4. Ostvarujemo primjenu metode javnoga opravdanja na određenje relevantnih evaluativnih standarda i sposobnosti u području psihijatrije, na primjerima iz spektra autizma i antisocijalnih poremećaja osobnosti.

Voditelj: red.prof. dr.sc. Elvio Baccarini

Suradnici: izv.prof.dr.sc. Elvio Baccarini, izv. prof. dr.sc. Luca Malatesti, doc. dr.sc. Ana Gavran Miloš, doc. dr.sc. Nebojša Zelič, dr.sc. Inka Miškulin, Konrad Banicki, Ph.d., dr.sc. Kristina Lekić Barunčić

Temeljni problemi našeg istraživanja su sljedeći:

P1: Razrađivanje metode opravdanja javnih evaluativnih standarda koji imaju posljedice za
temeljna prava, slobode i mogućnosti, te status jednakosti, a koji se koriste za vrednovanja
stanja u ljudskim životima kao vrijednosti, ili, pak, kao nedostatna,.
P2. Izazov kojeg postavlja Martha Nussbaum pristupom temeljenim na sposobnostima. Taj se
izazov sastoji od kritike prema kojemu Rawlsov prijedlog opravdanja javnih odluka zanemaruje
razna stanja u kojima se nalaze osobe, zbog toga što se opravdanje evaluativnih standarda
duguje isključivo pojedincima koji posjeduju sposobnosti racionalnosti i razložnosti.
P3. Provjera metode javnog opravdanja primjenom na opravdanje javnih evaluativnih
standarda, te ustanovljavanje mogu li se ishodi tih opravdanja dovesti u ravnotežu s našim
razložnim prosudbama.
P4: Primjena metode u relevantna područja